
Ulja su neizostavan deo svakodnevne ishrane. Koristimo ih za prženje, kuvanje, pečenje, pa čak i kao dodatak salatama. Većina nas misli da zna razliku između zdravih i manje zdravih ulja, ali najnovija upozorenja nutricionista mogla bi vas iznenaditi.
Naime, ako bi stručnjaci morali da izdvoje jedno ulje koje se smatra najnezdravijim za ljudsko zdravlje, odgovor ne bi bio ono što većina očekuje. Iako se često koristi u brojnim domaćinstvima i industrijskoj proizvodnji hrane, nutricionisti sve češće upozoravaju na njegove štetne efekte po srce, holesterol i opšte zdravlje.
Zašto je uopšte neko ulje nezdravo?
Na zdravlje ulja utiče nekoliko faktora:
– koliko sadrži zasićenih masti,
– odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina,
– način prerade (rafinisano ili nerafinisano),
– kao i koliko se često koristi za prženje ili ponovo zagreva.
Rafinisana ulja se često prerađuju pomoću hemikalija poput heksana, što smanjuje nutritivnu vrednost i povećava rizik od oksidacije. Kada se takva ulja zagrevaju na visokim temperaturama, stvaraju se štetni oksidacioni produkti koji mogu oštetiti ćelije i ubrzati proces starenja.
Najgori izbor prema studijama: rafinisana biljna ulja
Prema više istraživanja objavljenih u poslednjih nekoliko godina, najnezdravijim se smatraju rafinisana biljna ulja — odnosno mešavine kukuruznog, sojinog, suncokretovog i kanola (uljane repice) ulja koje se često prodaju pod generičkim nazivom „biljno ulje“.
* Studija objavljena u časopisu Environmental Advances (2022) pokazala je da se prilikom višestrukog prženja na ovim uljima stvara znatno više oksidativnih toksina u poređenju sa maslinovim ili kokosovim uljem.
* Analiza magazina Time Health (2018) takođe navodi da se kod kukuruznog i sojinog ulja, prilikom višekratnog korišćenja, stvaraju jedinjenja koja mogu izazvati upalne procese u organizmu.
* Prema istraživanju Harvard T.H. Chan School of Public Health, prevelik unos omega-6 masnih kiselina u odnosu na omega-3 može doprineti razvoju hroničnih upala, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Kukuruzno i sojino ulje – najproblematičniji par
Iako su popularna zbog pristupačne cene i neutralnog ukusa, kukuruzno i sojino ulje prednjače po količini omega-6 masnih kiselina. Kada ih konzumiramo u velikim količinama — a to je slučaj kod većine ljudi koji jedu industrijski prerađenu hranu — u telu nastaje disbalans masnih kiselina koji može podstaći zapaljenja.
Studije su pokazale da se kod životinja koje su hranjene velikim količinama sojinog ulja javljaju poremećaji metabolizma i povišen šećer u krvi. Kod ljudi, rezultati su blaži, ali trend je isti: što više ovih ulja — to lošiji pokazatelji upale i oksidativnog stresa.
Kokosovo ulje – nije heroj, ali ni zločinac
Iako ima visoku tačku dimljenja i stabilno je na toploti, kokosovo ulje sadrži i do 90% zasićenih masti. Britanska Asocijacija za srce (BHF) upozorava da redovno korišćenje kokosovog ulja može povisiti nivo LDL („lošeg“) holesterola, pa se preporučuje samo povremena upotreba, ne svakodnevna.
Šta je bolja alternativa?
Za svakodnevnu upotrebu, nutricionisti savetuju da birate:
– ekstra devičansko maslinovo ulje (za hladna jela i blago prženje),
– ulje avokada (ima visoku tačku dimljenja),
– nerafinisano suncokretovo ulje u umerenim količinama.
Ova ulja imaju bolji odnos masnih kiselina i sadrže antioksidanse koji mogu zaštititi ćelije od oštećenja.
Hypetv.rs/M.K.
GLEDAJTE NAS!

Čitajte Hypetv.rs portal, najbrži portal u Srbiji i regionu sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vestima. Zapratite nas i na Instagramu, Facebook, Threads!