Industrija koja eksploatiše naftu i gas iz američkih škriljaca sklonija je poslovnom modelu male proizvodnje i viših profita
Evropa još živi u atmosferi energetske neizvjesnosti koja može uzrokovati duboku recesiju. Novi doprinos rastu energetske neizvjesnosti ovaj puta nije došao s ruske strane nego iz Sjedinjenih Država: lideri američke industrije koja eksploatira naftu i plin iz škriljevca upozorili su kako EU ne može računati na to da će oni osigurati energetsku stabilnost tijekom zime značajnim povećanjem isporuka. Uz to, naglasili su kako bi smanjivanje ruskog izvoza nafte moglo ponovno povući cijene najvažnijeg energenta iznad 100 dolara za barel, iako je zadnjih tjedna došlo do smirivanja tržišta te pada cijena.
Zanimljivo je da je najvažnija osoba američke ekonomije, šefica američkog Treasurya Janet Yallen, poručila kako bi planirani EU embargo na rusku naftu krajem ove godine „mogao izazvati skokove u cijeni nafte“. U ovom kontekstu treba podsjetiti kako G7 zemlje najavljuju limitiranje cijene ruske nafte na 40-60 dolara, te se otvara pitanje hoće li Putinov režim na tu mjeru odgovoriti potpunom obustavom izvoza nafte prema Zapadu, što bi također moglo uzrokovati novi rast cijena. U međuvremenu, europski plan limitiranja cijene ruskog plina se razvodnio u razgovorima i dilemama članica EU, iako su same spekulacije o uvođenju limita izazvale cjenovni šok na europskom energetskom tržištu.
Informacija o tome kako izvršni direktori naftne i plinske industrije Sjedinjenih Država ne mogu (ili ne žele) brzo povećati proizvodnju nafte i plina iz škriljevca kako bi pomogli europskom energetskom sektoru tijekom zime novi je djelić u mozaiku očekivane europske energetske krize tijekom zime. Iako su zalihe nafte i plina u američkom škriljevcu ogromne, menadžeri upozoravaju: „Nije da Sjedinjene Države mogu pumpati puno više. Naša je proizvodnja to što jest. Nema spasa koji će stići. Niti na strani nafte, niti na strani plina“, izjavio je za FT prvi čovjek Quantum Energy Partnertsa, Wil VanLoh. Problem je u tome što je američka industrija nafte i plina već maksimalno povećala proizvodnju kako bi zaradila što više na visokim cijenama, ali više od toga, tvrde, nije moguće.
Upitan može li se očekivati novo veliko povećanje proizvodnje glavni izvršni direktor Pioneer Natural Resourcesa, Scott Sheffield, je odgovorio: „Ne, ne vidim da to dolazi. Mi ne dodajemo nove bušotine, niti vidimo da to radi bilo tko drugi.“ Sheffield, koji vodi jednog od najvećih proizvođača u Sjedinjenim Državama, očekuje novi rast cijene nafte na iznad 120 dolara po barelu.
U sličnim okvirima kreću se procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja prognozira poskupljenje nafte od 20-ak posto, nakon što se aktivira puni naftni embargo EU. Nakon izvještaja IEA, cijena nafte trenutačno je narasla 1 posto, na 94 dolara za barel.
Teško je procijeniti u kojoj mjeri američki proizvođači nafte i plina iz škriljevca kalkuliraju koje im se količine cjenovno najviše isplati isporučivati.
Prije pandemije proizvodnja nafte iz škriljevca dosegla je 13 milijuna barela dnevno te je činila 10 posto globalne ponude. Međutim, do prošlog tjedna američka proizvodnja nafte vratila se tek na razinu malo više od 12 milijuna barela dnevno, pa ispada da se Amerikanci ponašaju slično kao arapske članice OPEC-a koje su nesklone velikom povećanju proizvodnje bez obzira na apele iz EU. Jedno od objašnjenja jest da američke kompanije pokušavaju održati učinkovitost bušenja/crpljenja nafte. Uz povećanje broja bušotina dolazi, naime, pad prosječne učinkovitosti, što značajno utječe na njihovu profitabilnost.
Glavni izvršni direktor Kimmeridge Energya Ben Dell jasno govori kako investitori s Wall Streeta neće podržati povećanje proizvodnje jer preferiraju model s niskom proizvodnjom te visokim profitima. S obzirom da investitori ne žele riskirati s modelom značajnog rasta proizvodnje jednostavno nema kapitala koji bi osigurao otvaranje novih bušotina.
Zasada je nejasno što znači izjava Janet Yellen kako Sjedinjene Države rade sa saveznicima iz G7 na određivanju izuzetaka od ruskog embarga kako bi se izbjegao šok na strani ponude.
Podsjetimo kako su isporuke plina iz Sjedinjenih Država drastično smanjene još početkom ljeta nakon požara na dijelu LNG terminala u Teksasu, otkuda ide najveći dio američkog izvoza prema EU.
Ukratko; bez obzira na savezništvo Sjedinjene Države ne pomažu naročito EU da premosti energetske probleme izazvane invazijom Rusije na Ukrajinu kroz povećanje isporuke energenata.
Izvor: jutarnji.hr
