
Jedna od čestih dilema domaćina pred slavu jeste gde je ispravno preseći slavski kolač u crkvi ili u sopstvenom domu.
Kao što to često biva s narodnim običajima, odgovori variraju „od sela do sela“, pa tako pojedine porodice kolač seku uoči praznika, druge na sam dan slave, a neke i dan kasnije, nakon datuma svetitelja. Ipak, više polemike izaziva pitanje mesta gde se slavski kolač seče.
Prema pravoslavnoj praksi, najispravnije je da domaćin na dan slave ode u parohijsku crkvu na svetu liturgiju i ponese slavski kolač, koji će tada sveštenik osveštati. Time se, osim duhovnog značaja, potvrđuje i zajednica sa Crkvom, što je suština svakog pravoslavnog praznika.
Ukoliko domaćin iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da ode u crkvu, kolač može poneti i drugi član porodice. Alternativno, mnoge porodice na dan slave pozivaju sveštenika u dom kako bi obavio osvećenje kolača i žita.
Naravno, nije pogrešno kolač preseći kod kuće, ali je važno da se prethodno osvešta jer slavski kolač nije samo običaj, već simbol duhovnog zajedništva i vere.
Sečenje kolača kod kuće
Ukoliko porodica odluči da običaj sečenja slavskog kolača ispoštuje kod kuće, dolekaju sveštenika u dogovoreno vreme.
Potrebno je da na slavskoj trpezi, kod ikone, bude postavljeni sveća, žito, crveno vine i slavski kolač, uz nož, kadionicu, tamjan i hartiju sa ispisanim imenima članova porodice koje će sveštenik pomenuti u molitvi. Kandilo je pred ikonom pali ujutru.
Sveštenik parohijane u njihovom domu pozdravlja sa „Mir domu ovom i onima koji žive u njemu!“, a oni mu odgovaraju sa „Amin. Božedaj!“, piše na sajtu Srpska slava.
Domaćin zapali slavsku sveću i svešteniku daje žeravicu u kadionicu, on zatim stavlja tamjan i prvo kadi dom. Nakon toga sveštenik čita molitvu za osvećenje žita, slavskog kolača i vina. Pred ikonom podiže slavski kolač, kao našu žrtvu u slavu Božiju i čast svetiteljke koju slavimo. Seče se kolač, unakrst se prelije vinom, sveštenik sa domaćinom okreće slavski kolač pevajući ove tri pesme: I „Svjati mučenici…“, II „Slava tebje, Hriste Bože…“, III „Isaije likuj…“. Sve je mnogo svečanije kada porodica pa sveštenikom peva ove pesme, pa ih treba naučiti.
Nakon otpevanih pesama sveštenik lomi kolač sa domaćinom, a svi članovi porodice celivaju kolač. Sveštenik im se obraća rečima: „Hristos posredje nas“, što znači: „Hristos među nama!“ Na to se odgovara: „I jest i budet!“, što znači: „I jeste i biće!“.
Ukoliko sveštenik ne prisustvuje sečenju slavskog kolača, taj običaj obavlja domaćin sa članom porodice, uz izgovaranje molitive.
Sečenje kolača u crkvi
Sečenje kolača u crkvi obavlja se ujutru nakon liturgije u parohijskoj crkvi, na dan slave. Domaćin u crkvu donosi slavski kolač, žito, malo crvenog vina i manju sveću, koju stavlja u žito i zapali je da gori dok se obavlja sečenje. U crkvu takođe treba poneti hartiju sa imenima svih članova porodice.
Sveštenik započinje sečenje kolača uz reči: „Blagosloven Bog naš, svagda, sada i uvek i u vekove vekova, amin“, potom sledi Trisveto, molitva Presvetoj Trojici i molitva Oče naš. Kadi se žito, kolač i vino, otpeva tropar svetitelju i čita molitva nad žitom, piše na sajtu Srpska slava. Sveštenik zatim blagosilja vino i slavski kolač, moleći Boga da primi prinetu žrtvu u spomen svetitelja koji se slavi.
Kolač se seče sa donje strane unakest, preliva se vinom na isti način, pa ga sa svečarom okreće pevajući tropare: „u prvoj pesmi govori se o mučenicima i svetitelju koga slavimo, koji su molitvenici naši pred Bogom i učitelji vere i moralne čistote“, „u drugoj pesmi se proslavlja Hristos, koji je pohvala apostolima i radost mučenicima““, a „u trećoj pesmi se iskazuje javljanje Sina Božijeg u ljudskom telu, rođenjem“.
Hypetv.rs/M.K.
GLEDAJTE NAS!

Čitajte Hypetv.rs portal, najbrži portal u Srbiji i regionu sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vestima. Zapratite nas i na Instagramu, Facebook, Threads!