
U julu 1456. godine, Beograd je postao mesto jedne od najznačajnijih bitaka srednjovekovne Evrope. Osmanski sultan Mehmed II Osvajač, poznat po padu Carigrada tri godine ranije, krenuo je da proširi granice svog carstva ka srednjoj Evropi. Na braniku Beograda stajali su vojvoda Janoš Hunjadi, franjevac Jovan Kapistran, kao i brojne srpske čete, koje su zajedno izvojevale presudnu pobedu.
Put Osmanlija ka Beogradu
Nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, Mehmed II je usmerio svoje ambicije ka severu. Njegov cilj bio je Beograd, tada deo Kraljevine Ugarske, strateški važan grad na ušću Save u Dunav – kapija ka Evropi. Osmanska vojska, prema procenama, brojala je između 60.000 i 80.000 vojnika.
Uloga Srba u odbrani
U odbrani Beograda ključnu ulogu igrale su srpske snage, podanici despota Đurđa Brankovića, kao i stanovnici grada i okolnih sela. Na zidinama su rame uz rame stajali srpski velikaši, ratnici, seljaci, ribari, zanatlije i monasi. Srpske čete, poznate po lakim konjanicima i strelcima, bile su posebno efikasne u brzim napadima iz zasede, zadavši ozbiljne gubitke Osmanlijama.
Opsada Beograda i odlučujući proboj
Opsada Beograda počela je 4. jula 1456. godine. Grad je danima bio pod udarom osmanske artiljerije, dok su branioci, suočeni sa glađu, bolestima i stalnim napadima, neumorno branili grad.
Presudan trenutak dogodio se 21. jula, kada su Osmanlije krenule u veliki juriš. Tada je Janoš Hunjadi, uz podršku srpskih i ugarskih ratnika, poveo žestok kontranapad. U borbi koja se rasplamsala na zidinama i ulicama, osmanska vojska je razbijena, a sam sultan Mehmed II ranjen. U haosu koji je usledio, Turci su se povukli, ostavljajući na hiljade mrtvih za sobom.
Istorijska pobeda i njen značaj
Bitka kod Beograda predstavlja jednu od najvažnijih pobeda hrišćanskog sveta u 15. veku. Osmanska vojska pretrpela je ogromne gubitke – između 20.000 i 30.000 ljudi, dok je Beograd ostao neosvojiv. Iako je Janoš Hunjadi ubrzo preminuo od kuge, njegova pobeda, kao i junaštvo srpskih boraca, ostali su duboko urezani u kolektivno sećanje naroda Evrope.
Ova pobeda je zaustavila osmanske prodore ka Evropi gotovo sedam decenija.
Zvonjava u podne kao večni podsetnik
U znak zahvalnosti, papa Kalist III naredio je da crkvena zvona širom hrišćanskog sveta zvone svakog dana u podne, kao podsetnik na pobedu kod Beograda, običaj koji se zadržao do danas.
U srpskoj tradiciji, Janoš Hunjadi ostao je upamćen kao Sibinjanin Janko, dok su narodne pesme sačuvale sećanje na junaštvo srpskih boraca koji su branili grad i odbranili Evropu.
Hypetv.rs/M.K.
GLEDAJTE NAS!

Čitajte Hypetv.rs portal, najbrži portal u Srbiji i regionu sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vestima. Zapratite nas i na Instagramu, Facebook, Threads!