ŠTA JE ‘SELEKTIVNI MUTIZAM’ KOD DECE? Pedijatar dr Rajko Popović apeluje da je PORODICA JEZGRO „Roditelji nemaju vremena danas, brzo se živi“
ŠTA JE ‘SELEKTIVNI MUTIZAM’ KOD DECE? Pedijatar dr Rajko Popović apeluje da je PORODICA JEZGRO „Roditelji nemaju vremena danas, brzo se živi“

U novom izdanju emisije “(NE)DOKAZANI”, autorki i voditeljki Miljane i Nevene Arsić na televiziji Hype govorimo o svakodnevnim „dijagnozama“ kod dece, koje roditelje ostavljaju zbunjenim.
Jedna od dijagnoza koja se sve više pominje je „Selektivni mutizam“, a za Hype televiziju i „(NE)DOKAZANE“ govorio je pedijatar Doma zdravlja u Novom Pazaru, dr Rajko Popović.
ŠTA JE ‘SELEKTIVNI MUTIZAM’ KOD DECE? Pedijatar dr Rajko Popović apeluje da je PORODICA JEZGRO „Roditelji nemaju vremena danas, brzo se živi“
Selektivni mutizam je anksiozni poremećaj kod dece (ali i kod odraslih), koji se najčešće ispoljava tako da dete u određenim socijalnim situacijama ne govori. Iako u drugim situacijama govori sasvim normalno. Na primer, dete može da govori kod kuće sa porodicom, ali da potpuno ćuti u vrtiću, školi ili u kontaktu sa nepoznatim osobama.

„Važna stvar koju ljudi danas zaboravljaju je porodica. Komunikacija u porodici kao jezgro. Mnogo je bitna komunikacija kako među partnerima, tako i sa detetom. Dete može da razvije traumu ako mu se ne objasne situacije kojima prisustvuje. Čak iako dete bude svedok nekih situacija među roditeljima, vrlo je važno da se objasni detetu„., rekao je doktor i nastavio:
„Deca su danas ispred telefona i tableta, nestala je ona dečija igra i odrastanje. Važno je posvetiti se detetu i pružiti mu šansu da se izrazi, da komunicira. Jer bez svega toga, dete se povlači u sebe i dolazi do stagniranja u razvoju i u govoru. Lek za sve je vreme„., rekao je doktor Popović za Hype tv.
Ključne karakteristike selektivnog mutizma:
Dete razume jezik i sposobno je za govor.
Govori samo u sigurnom okruženju, najčešće kod kuće.
Ćuti u određenim socijalnim kontekstima, najčešće u školskom okruženju, pred nepoznatim ljudima ili autoritetima.
Ćutanje traje najmanje mesec dana, pri čemu nije posledica druge dijagnoze (npr. autizam, razvojni poremećaji ili problemi sluha).
Dete često pokazuje druge znake anksioznosti, kao što su izbegavanje kontakta očima, ukočenost, snižavanje glave ili povlačenje.
Uzroci:
Selektivni mutizam najčešće ima koren u socijalnoj anksioznosti. Deca se boje da govore jer strahuju da će pogrešiti, biti ismejana ili da će ih neko oceniti negativno. Genetski faktori i temperament (posebno ako je dete stidljivo ili povučeno) takođe igraju ulogu.
Važno je znati:
Ovo nije znak tvrdoglavosti ili neposlušnosti.
Nije rešenje „naterati“ dete da govori – to povećava stres.
Rana intervencija značajno povećava šanse za prevazilaženje problema.
Lečenje:
Terapija ponašanja – postepeno izlaganje socijalnim situacijama i pozitivno ohrabrivanje.
Rad sa školom/vrtićem – da se obezbedi podržavajuće okruženje.
Porodična terapija ili rad sa roditeljima – kako bi naučili strategije podrške.
U nekim slučajevima – farmakoterapija (antidepresivi) kod starije dece, ako je anksioznost izražena.
CELU EMISIJU „(NE)DOKAZANI“ POGLEDAJTE U VIDEU ISPOD TEKSTA:
Strogo je zabranjeno preuzimanje teksta u celosti ili njegovih delova bez navođenja i linkovanja izvora Hypetv.rs.
ČITAJTE NAS I NA HYPETV KANALIMA WHATSAPP, VIBER I TELEGRAM.
Čitajte Hypetv.rs portal, najbrži portal u Srbiji i regionu sa najvećim rastućim rezultatima i ekskluzivnim vestima. Zapratite nas i na Instagramu, Facebook, Threads!